Seljački pod je naziv za masivni parket većih dimenzija, širine čak i do 40 cm te dužine i do 240 cm, koji svojim izgledom pruža osjećaj starinskih podova, a modernim obradama i bojama sigurno može postići i jako moderan izgled.
U Europi ova vrsta parketa je vrlo popularana i najviše prisutan na tržištima Zapadne europe.
Seljački podovi u Hrvatskoj se nude u debljini od 14 do 22mm, širini 12 do 20cm te duljinama do 240 cm. Za izradu Seljačkog poda kao i kod klasičnog parketa, najčešće se koriste hrast, bukva, jasen, javor, ali i bagrem.
Seljački pod proizvodi se već završno obrađen ( lakovi, ulja) dok se nelakirani seljački pod nakon polaganja lakira različitim lakovima ili uljima.
Postoji mnoštvo teorija i iskustva iz prakse kako prvilno ugrađivati podove velikih dimenzija, Seljački pod svakako spada u grupu tehnički najzahtjevnijih podova za ugradnju.
Na mjestu ugradnje moramo imati osigurane sljedeće uvjete :
- zidovi,stropovi i podovi trebaju imati dopuštenu vlažnost
Što znači da su svi ostali radovi u prostoriji trebali biti završeni minimalno 7 dana prije početka polaganja parketa - temperatura zraka u prostoriji ugradnje 15 - 20 Celzijevih stupnjeva minimalno 5 dana prije početka radova i 5 dana po završetku radova
- vlažnost zraka u prostoriji 40% do 65%
- nakon postave ostaviti pod minimalno 7 dana da se smiri , prije početka brušenja
Vrste završne obrade seljačkih podova:
- SIROVO
- LAKIRANO
- ULJE
- ČETKANJE
- TERMO TRETIRANJE
Toplinska obrada drva bez unošenja dodatnih kemikalija, samo pod utjecajem topline, vlage i zraka i tako drvetu mijenja kemijsku strukturu staničnih stijenki.
U konačnici, nakon zagrijavanja na 100 stupnjeva, sušenja pa opet zagrijavanja na 212 Celzijevih stupnjeva i ponovnog spuštanja temperature dobija se proizvod koji u strukturi ima manje OH skupina na koje se voda može vezati, pa tako i materijal koji je otporniji na utjecaj vode.
Nakon što se takvom drvetu vrati vlažnost na potrebitih 5 posto ono se može upotrijebiti za opremanje vanjskih terasa, oblaganje pročelja zgrada, kao i za izradu vrtnog drvenog namještaja ili opremu sauna.
Uobičajeno se koristi bukva i jasen koji su za takvu obradu najpovoljniji izbor. Pregrijano drvo tzv. „termowood“ ima niži sadržaj vode (drvo higroskopski prihvaća gotovo upola manje vode) i manju brzinu upijanja, što mu daje veću dimenzijsku stabilnost (ne bubri i ne skuplja se).
No, ima i jedan bitan nedostatak - povećanu krtost i nestalnost boje pri UV zračenju.
